Različiti putevi – zajedničke vrijednosti

Zloupotreba naših različitosti i njihovo korišćenje radi podizanja tenzija i izazivanja čarki i sukoba i okretanja građana jednih na druge nijesu evropske vrijednosti. Nijesu ni crnogorske vrijednosti. Nijesu nikakve vrijednosti. To je jeftino profiterstvo od kojeg gube svi građani, bez obzira za koga navijali, kako se vjerski, nacionalno ili politički osjećali. Od takvih pristupa i politika gubi Crna Gora u cjelini”, ocijenio je Aleksa BEČIĆ, predsjednik Skupštine Crne Gore, prilikom otvaranja panela “Različiti putevi – zajedničke vrijednosti”, koji je danas u Skupštini Crne gore organizovao CGO.

U kontekstu aktuelnih izazova pred Crnom Gorom, on je ukazao na značaj usvajanja evropskih vrijednosti, pored dostizanja evropskog kvaliteta života. “Nažalost, i ovih dana se možemo uvjeriti da evropske vrijednosti i ponašanje na evropski način predstavljaju veoma daleke pojmove za neke od aktera društveno-političke scene, iako je svima njima učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju često na usnama. Zato, pozivam sve da stišaju ton kojim unose podjele i da odmah prekinu sa ekstremizacijom prilika u Crnoj Gori.”

Bečić je podvukao da se na razlike mora gledati kao na prednost a ne manu. “Različitosti su pokazatelj naše širine, ne nikako naših ograničenja. To je i evropsko shvatanje. Na tom shvatanju, između ostalih, nastala je i Evropska unija.Sada kada smo, konačno, prvi put u istoriji, promijenili vlast na izborima, ne smijemo dozvoliti da preovladaju tendencije koje se u svom djelovanju služe suprotnim narativom.”

Bečić se posebno zahvalio CGO-u na kontinuiranom doprinosu demokratizaciji i evropeizaciji crnogorskog društva.

Daliborka ULJAREVIĆ, izvršna direktorka CGO-a, navela je da je “nasušno potrebna danas otvorena i argumentovana diskusija o vrijednostima i strateškom pristupu oblikovanju moderne, evropske Crne Gore, i u tom kontekstu vrijedna je inicijativa predsjednika Skupštine, Alekse Bečića, da za otpočinjanje parlamentarnog dijaloga, jer se predstavnička tijela djelotvorno mogu izraziti i institucionalizovati demokratski kapaciteti društva“.

U osvrtu razvoj Evropske unije, od Šumanove deklaracije, preko unutrašnjih turbulencija i transformacija, do današnje EU kao jedinstvenog saveza država u čijoj osnovi su vrijednosti i standardi koji podržavaju napredak tih država u svakom pogledu, Uljarević je naglasila da su „upravo dijalog i poštovanje različitosti Evropskoj uniji pomagali da izađe iz svih kriza jača. Zato moramo njegovati zdrave društvene vrijednosti i raditi na snaženju i umrežavanju progresivnih kapaciteta“.

Ona se kritički osvrnula na proces pregovora, ocjenjujući da je on u zastoju, kako zbog prethodne vlasti, tako i zbog nove, a navela je i da bojkot Skupštine nije dobar pristup rješavanju nagomilanih problema naglašavajući visoku polarizovanog društva i nisku stopu tolerancije za različitosti, uz narušen vrijednosni sistem.

Nikoleta ĐUKANOVIĆ, sa Univerziteta Donja Gorica (UDG), smatra da se Crna Gora nalazi u „fazi stabilizacije parlamentarne demokratije“, podsjećajući da je Bertelsmanov indeks kategoriše kao defektnu demokratiju jer je vrijednost indikatora sveukupne konsolidacije i političke transformacije Crne Gore za 2020. godinu bio toliko nizak. “Ključno je da aktuelna Vlada u Crnoj Gori treba ubrza proces ispunjavanja kriterijuma na putu ka EU i da umjesto deklarativne retorike postiže konkretne rezultate. Zato će od velikog značaja biti postojanje jasne političke volje i odlučnosti za reforme, bolju primjenu zakona, uspostavljanje jakih institucija, depolitizaciju javne uprave, liberalizaciju tržišta i mnogih drugih reformi u kojima Crna Gora i sada postiže veoma ograničene rezultate…,”upozorava Đukanović.

Andro MARTINOVIĆ, reditelj i direktor Crnogorske kinoteke, izrazio je zadovoljstvo zbog pokretanja ovog vida dijaloga. On je na figurativan način i kroz komparativne primjere osvijetio neke od savremenih crnogorskih problema i izostanak pravih pristupa u njihovom rješavanju. “Pokazalo se da je lakše promjeniti vlast nego loše navike”, konstatovao je Martinović. „Smisao demokratije je čuvanje prava manjine a ne preglasavanje. Uostalom, pukim preglasavanjem se stvara pretpostavka da sjutra, kada se formira neka nova većina, ta nova većina poništi ove odluke. Time se samo može nastaviti ciklus gdje se gubi vrijeme a izostaje donošenje pravih odluka za budućnost. Zato mi lutamo i u tom smislu se stanje nije mnogo promjenilo, a podjele su još izraženije. O ovom treba ozbiljno da razmišljaju i oni koji odlučuju, kao i zašto je tako,“ zaključio je Martinović.

Jovana MAROVIĆ, izvršna direktorka NVO Politikon, smatra da “građanke i građani ne razumiju dovoljno proces integracije i usvajanja vrijednosti, niti same termine, poput vladavine prava, a nisi ni dovoljno aktivni u kontroli rada uprave”. Ona je navela podatak Politikona da 88% njih nikad nije poslalo zahtjev za slobodan pristup informacijama. “Promjena vlasti ne znači automatski i suštinski tranformaciju države i društva, a greške prethodnika ne smiju biti ponavljane. Izgradnja institucija koje će garantovati jednaka prava za sve bez diskriminacije predstavlja izazov u Crnoj Gori, posebno ako se uzme u obzir stanje u pravosuđu i još uvijek snažan politički uticaj prethodne vladajuće partije na ovu granu vlasti”, ocijenila je Marović, uz naznaku da u državi veličine Crne Gore nije lako stati na put klijentelizmu i nepotizmu. “Iako su tek šest mjeseci u kabinetu, predstavnici nove vlasti su već pokazali da nisu imuni na ove boljke i da će jednaka prava za sve još dugo ostati samo floskula u izjavama političara.” konstatuje Marović.

Balša BRKOVIĆ, književnik i urednik u ND Vijesti, istakao je da mu je zadovoljstvo što se u Skupštini i tom sastavu razgovara o temi koja je veoma važna a često potcijenjena. “Ne smijemo uzeti zdravo za gotovo bilo kakvo postojanje nekog evropskog sistema vrijedosti u Crnoj Gori. Traženje je upravo pokušaj da se konstituiše jedan takav sistem vrijednosti od kojeg smo mi vrlo daleko”, naveo je Brković. On je ukazao i da nova vlast nije napravila neophodni diskontinuitet sa prethodnim režimom, ali i na nedostatnosti koje nosi sistem koji nije stabilan. “S jedne strane, da bi društvo išlo naprijed vi morate da imate političare koji se ne boje konfrontacije sa inercijom i sa mentalitetskim limitima. S druge strane, vrlo često naši političari nisu hrabri kada se treba konfrontirati sa tom vrstom jedne tradicije, a tradicija je, u principu, utvara i ta priča o tradiciji je, na neki način, kontraproduktivna i retrogradna, odnosno ono što vuče ovo društvo nazad”, kazao je Brković.

Panel debata je dio projekta „Različiti putevi – zajedničke vrijednosti“ koji je podržan od strane Evropske unije, u okviru programa Evropa za građane, a koji CGO realizuje u saradnji sa njemačkim fondacijama Heinrich Böll i Foruma ZfD, kao i Inicijativom mladih za ljudska prava iz Zagreba i Udruženjem za modernu istoriju iz Sarajeva. Događaj je okupio predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, kao i akademske zajednice i nevladinog sektora.